Kako je nastala Đerdapska klisura - Legenda o Girdapu
U ovdašnjem kraju živi i predanje o postanku Đerdapske klisure, po kojem je ona stvorena uz pomoć džinova. Kako to legenda kaže, na prostoru od Alpa do istočnih delova Evrope, nalazilo se Panonsko more. Pre 800 milenijuma, stene su se razdvojile i Panonsko more isteklo moreuzom kroz rečnu klisuru Đerdap. Džinovi su provalili Karpate, od Golubačkog suženja do Malog Štrpca, i pustili da Panonsko more istekne u Crno more. Za to razdvajanje bila je potrebna džinovska snaga Gerdapa ili bogova: besnog Neptuna i vatrenog Vulkana (LNPĐ).
I za sam naziv Đerdap vezana je legenda koja govori o hrabrom mladiću Girdapu i njegovom teškom detinjstvu. Otac mu je poginuo u ratu sa Turcima, majka se bežeći od turskih janičara, jedva čamcem spasla iz vrtlog Pjatra Lunge (Dugi kamen na vlaškom) kod Gospođinog vira. Pošto su ostali bez ičega, majka mu se preudala i preuzela iz drugog braka dve poćerke: Dzeru i Untu koje su od prvog dana zagorčavale život mladom Girdapu: vređale ga, omalovažavale, podmetale ukradene stvari. Kako je život u kući postao nemoguć, Girdap odluči da kao najsnažniji mladić u okolini, napusti voljenu majku Bajicu i nastani se kod stene Baba kaj. Girdap je baveći se ribolovom, stekao mali brodić, koji mu je oteo obesni turski Poreč-Alija blizu Sečenjijevog puta, kako bi navodno preneo blago cara Radovana. U brodiću je međutim ostao trogodišnji sin krmanoša zvani Bodu. Girdap se vratio svom brodiću, koji su Turci potopili i u poslednjem trenutku uspeo da spase dete od utapanja, ali je tom prilikom poginuo od turskih obesnika. U znak ljubavi i zahvalnosti prema hrabrom Girdapu, ali kao i znak priznanja njegove
hrabrosti, klisura je nazvana Đerdapska (Orlović 1996).
Dodajmo, da reč Đerdap potiče od persijske reči girdap, a znači vir, vrtlog i jaz. Originalnu reč girdap Turci su preinačili u „gerdap“, a Srbi u „Đerdap“. Prema tumačenju profesora dr Dušana Dukića očigledno je, s obzirom na
mnoštvo vrtloga, da u srpskom jeziku reč đerdap znači „vrtlog“. U svakodnevnoj komunikaciji koristi se samo reč Đerdap, a pod njom se
podrazumeva čitava Đerdapska klisura (Dukić, 1996:169).
Jelena Bujdić Krečković
Aleksandar Repedžić
LEGENDE, MITOVI I NARODNI OBIČAJI ĐERDAPA
Коментари
Постави коментар