Zle oči


Ilustracija: Anđela Đermanović



 Kod svih naroda na svetu, još od najstarijih vremena, bilo je poznato verovanje u „zle oči". Ovo verovanje je osobito poznato kod naroda na Bliskom Istoku i oko Sredozemnog mora. Verovanje u rđave posledice od pogleda zlih očiju bilo je vrlo razvijeno i kod Srba, a  pretpostavlja se da je ono ojačano posredstvom Turaka, koji su doneli islamsku kulturu na Balkansko poluostrvo. Njihov uticaj na verovanja u zle oči ogleda se i u mnogobrojnim orijentalnim elementima: terminologiji, zaštitnim sredstvima i lekovima za zaštitu. Zle oči imaju neki ljudi i neke životinje. Ali oni se obično ne razlikuju mnogo od svoje sredine. 

Ilustracija: Anđela Đermanović

Po mišljenju T. R. Đorđevića, mnogo šta je podložno uticaju zlih očiju, a osobito sve što je mlado, napredno i nejako, bila to mala deca, momci i devojke, mlada i napredna stoka ili dobra letina, bio to kakav posao ili predmet pa čak i naselje.

 Za zaštitu i lečenje od posledica zlih očiju preduzimane su razne mađijske radnje i postupci. Tako se sve ono što je, po narodnom verovanju, posebno sklono uticaju zlih očiju sklanjalo od tuđih pogleda.

 Kako se verovalo da prvi pogled na objekat uricanja ima najsnažnije dejstvo, to se često nastojalo da se on skrene na ono što se ne može ureći ili što nema razloga da bude urečeno. Na primer, u sobi gde se nalazi novorođenče, u njegovu blizinu stavljalo se nešto upadno crveno, kako bi prvo privuklo pogled svakoga ko prilazi kolevci. 

Nečistoća je jedno od sredstava za zaštitu od uroka. Najzad i izgovaranjem raznih magičnih formula i reči nastojalo se na zaštiti od zlih pogleda. Najvažniji način zaštite od zlih očiju svakako su hamajlije.

Izvor: Š. Kulišić, P. Ž. Petrović i N. Pantelić (1970). Mitološki rečnik

Коментари

Популарни постови