Preobraženje

             Ilustracija: Anđela Đermanović

PREOBRAŽENjE, prvobitno je bila proslava preobražaja prirode (toplote, vode, drveća i dr.) kada dobija drugu snagu: dani i voda postaju hladniji, lišće na drveću počinje da žuti, vene i opada. O Preobraženju je poslednji dan kupanja u rekama. Pre Preobraženja se ne jede grožđe, ali se mogu progutati samo tri zrna. Ni riba se ne jede. Na Preobraženje se nosi belo grožđe u crkvu da se osveti i od tada se počinje jesti; u crkvi se mesto nafore deli grožđe. Preko dana se ne spava, da se ne bi dremalo preko godine. Majke prišivaju maloj deci parice na odeće, da bi ih zaštitile od demona. Podrezuje se saće u košnicama U timočkim selima devojke se dogovore da uveče na Preobraženje prirede sedeljku u kući koju izaberu. Posle večere one se skupe na skrovito mesto u nekoj zgradi, donesu drva i nalože vatru. Jedna devojka se svuče gola, uzjaše krosno (vratilo), a druge devojke drže sukala (oklagije) i obilaze oko vatre. Tako se čini da bi se mladići vrteli oko devojaka. Zatim preću po vatri i govore: „Koliko iskre, toliko momci." Ako je na Preobraženje vedro, onda to predskazuje slabu letinu u narednoj godini. 

Izvor: Š. Kulišić, P. Ž. Petrović i N. Pantelić (1970). Mitološki rečnik

Коментари

Популарни постови